skljocavi prst

SINDROM ŠKLJOCAVOG PRSTA ILI TRIGGER FINGER

Sindrom se najčešće javlja u dominantnoj ruci kod srednjeg prsta ili palca, rjeđe kod ostalih prstiju. Češće se javlja u ženskoj populaciji srednje dobi i kod osoba sa šećernom i/ili reumatskom bolesti. Blokadi prsta može prethoditi osjećaj preskakanja i/ili škljocaj prsta. Nakon toga često se blokirani prst može ispraviti samo uz pomoć druge ruke.

Sindrom škljocavog prsta ili trigger finger je bolno stanje tetive i/ili ovojnice tetive prsta koje dovodi do blokade u pregibanom (flektiranom) položaju. Blokadi prsta može prethoditi osjećaj preskakanja i/ili škljocaj prsta – odakle dolazi i sam naziv sindroma. Nakon toga često se blokirani prst može ispraviti samo uz pomoć druge ruke.

Mehanizam nastanka

Kako bismo najlakše shvatili mehanizam nastanka oboljenja potrebno je znati da se prsti pomiču zahvaljujući tetivama. Tetiva klizi u svojoj ovojnici koja se u zdravom stanju pravilno podmazuje. Sve izgleda i funkcionira dobro dok tetiva pretjerano ne radi. Uslijed forsiranja istih pokreta, naročito kod poslova gdje su prsti šake duže vrijeme stisnuti, postoji mogućnost da se tetiva djelomično ošteti, upali i zadeblja. Također, u tim situacijama i sustav podmazivanja često zakaže. Posljedično, ligamentarni kanal kroz koji tetive klize se suzi te dolazi do blokade tetive a time i do blokade samog prsta. Sindrom se najčešće javlja u dominantnoj ruci kod srednjeg prsta ili palca, rjeđe kod ostalih prstiju. Češće se javlja u ženskoj populaciji srednje dobi i kod osoba sa šećernom i/ili reumatskom bolesti.


znanje i iskustvo
Simptomi i liječenje

Simptomi trigger fingera mogu varirati po jakosti, od prolaznih tegoba ukočenosti do jako bolnih blokada, bilo u pregibanom ili ispravljenom položaju prsta. Ovisno o simptomima utvrdit će se metoda liječenja. Kod jako upaljenog i blokiranog prsta, liječnik specijalista će lokalno ubrizgati injekcije anestetika i glukokortikosteroida, u pravilnim razmacima. Ponekad, u slučaju perzistiranja tegoba, potreban je i manje invazivan operativan zahvat, nakon kojeg se pacijent uglavnom brzo oporavi.

Po popuštanju boli, neophodno je stanje tetive i ovojnice održati u što boljoj funkciji. U tome će pomoći stručan i educirani fizioterapeut doziranim vježbama i mobilizacijom zglobova šake i prstiju, te primjenom klasičnih fizioterapeutskih metoda poput lasera, ultrazvuka i magneta.

Zadnjih godina sve je češća primjena visoke tehnologije u fizikalnoj terapiji, pa se tako i u liječenju kroničnih sindroma škljocavih prstiju preporuča terapija radijalnim udarnim valom i radiofrekvencijom. Edukacija, usmjeravanje i savjetovanje pacijenata znatno će olakšati liječenje te prevenirati moguća nova bolna stanja.